Biološka zaštita bilja: prirodni neprijatelji štetnika
Biološka zaštita bilja koristi prirodne neprijatelje štetnih organizama: predatore, parazitoide i patogene. Posebno su važni za smanjenje brojnosti štetnih kukaca i grinja. Najprije prepoznajte štetnika u kulturi, pa tek onda birajte organizam kojim ga suzbijate.
U Hrvatskoj profesionalni korisnik mora prije odluke o primjeni pesticida razmotriti mogućnost primjene bioloških, fizikalnih, mehaničkih i drugih nekemijskih mjera.
Biološka sredstva za zaštitu bilja: što obuhvaća biološko suzbijanje
Biološko suzbijanje djeluje trima postupcima: očuvanjem prirodnih neprijatelja, povećavanjem njihove brojnosti unošenjem i klasičnim biološkim suzbijanjem. Prije nabave odlučite želite li sačuvati prirodne neprijatelje koji već postoje u nasadu ili unijeti uzgojene korisne organizme. Hrvatski pravilnik među nekemijske mjere ubraja uporabu u Hrvatskoj registriranih sredstava na osnovi mikroorganizama, biljnih ekstrakata, feromona i semiokemikalija te ispuštanje korisnih makroorganizama. Registrirano sredstvo i ispuštanje makroorganizama nisu isto: za proizvod provjerite naziv i namjenu, a za organizam vrstu i ulogu koju ima u kulturi.
Predatori: primjer zlatooki i važnost razvojnog stadija
Zelene zlatooke, porodica Chrysopidae, prirodni su neprijatelji mekotjelesnih kukaca i grinja. Ličinke oštrim usnim organima probadaju plijen i sišu njegov sadržaj. Jaja su položena na kraju svilenih stapki pričvršćenih za biljku. Pri pregledu nasada tražite sve te stadije, jer ličinka i odrasla jedinka u nasadu ne rade isto.
Odrasle zlatooke hrane se mednom rosom, nektarom i kvascima, a neke vrste (primjerice Chrysopa) dodatno i plijenom, dok ga druge (Chrysoperla) ne love.
Boja zlatooke nije pouzdan znak za cijelu skupinu
Odrasle zelene i smeđe zlatooke ne razlikuju se pouzdano po boji: odrasle jedinke nekih vrsta zelenih zlatooki redovito su smeđe, sivkaste ili crvenkaste, a neke zelene vrste, poput Chrysoperla carnea, od kasne jeseni do ranog proljeća postaju smeđe ili crvenkaste. Pouzdan znak je račvanje poprečnih žilica na rubu krila.
Ličinke su izdužene i spljoštene, s uočljivim nogama i parom izraženih cjevastih usnih organa zakrivljenih prema unutra. Kukuljica je u zaobljenom kokonu. Ako nalaz šaljete na prepoznavanje, fotografirajte jaje, ličinku, kukuljicu i odraslu jedinku zasebno, a uz povećalo snimite i dio biljke na kojem ste ih našli, da stručnjak vidi mjesto nalaza.
Grabežljive grinje: primjer Phytoseiulus
Vrste roda Phytoseiulus love biljojedne grinje porodice Tetranychidae. Odrasle jedinke P. persimilis kruškolikog su oblika, crvenkastonarančaste, a od plijena su brže, nešto veće i obično druge boje; razlikuju se povećalom.
Odrasle jedinke i nimfe love sve stadije grinja, a ličinke se ne hrane. Ako plijena nema, predatori se razilaze ili gladuju, pa se moraju povremeno ponovno unositi kad grinje opet nasele biljke. Razvoj gotovo staje pri relativnoj vlazi od 25 do 30 %, a vlaga ispod 70 % smanjuje sposobnost mladih stadija da prijeđu u idući stadij. Prije unošenja Phytoseiulusa pregledajte ima li na napadnutom lišću grinja kojima će se hraniti.
Parazitoidi: primjer Encarsia formosa
Encarsia formosa parazitska je osica štitastih moljaca. Parazitirani staklenički štitasti moljci, inače blijedi, potamne dok se osica razvija u njima, a nakon izlaska odrasle osice ostaje kružni otvor. Neparazitirani moljac ostavlja nepravilnu pukotinu ili prorez u obliku slova T.
Vodite evidenciju prskanja na jednom mjestu. Počnite besplatno.
Patogeni kao prirodni neprijatelji: bakterije, gljive i virusi
Prirodni neprijatelji uključuju i patogene. Među prirodnim neprijateljima gusjenica navode se Bacillus thuringiensis, entomopatogene gljive i virusi, a lisnih ušiju entomopatogene gljive.
Utjecaj ranijeg tretiranja na korisne organizme
Širokospektralni pesticidi čiji ostaci traju danima ili tjednima mogu izazvati ponovni nalet štetnika, primjerice nagli rast populacije grinja nakon karbamata ili organofosfata. Čak i niske razine ostataka mogu ometati razmnožavanje prirodnih neprijatelja i njihovu sposobnost da pronađu i ubiju štetnika. Pesticidi mogu imati izravan i neizravan učinak na biološka rješenja. Kompatibilnost ranije primijenjenih sredstava provjerite u bazi nuspojava pesticida proizvođača korisnog organizma. Prije isporuke pripremite zapis ranijih tretiranja: puni naziv sredstva, datum, tretirani prostor i sastav mješavine.
Izbor počinje štetnikom i kulturom
Amblyseius swirskii u proizvodu Swirski-Mite lovi mlade ličinke različitih tripsa te jaja i ličinke štitastih moljaca. Swirski-Mite ne koristite u rajčici. Zato preporuku za papriku ili krastavac ne prenosite automatski na plastenik s rajčicom.
Doza i vrijeme unošenja
Doza Swirski-Mitea ovisi o klimi, kulturi i brojnosti štetnika. En-Strip se unosi preventivno ubrzo nakon sadnje kulture ili pri prvim znakovima štetnika.
Usporedite dvije vrste korisnih organizama prije narudžbe
Predatori i parazitoidi različito djeluju na plijen odnosno domaćina. Amblyseius swirskii usnim organima izvlači sadržaj plijena. Encarsia formosa parazitira treći i četvrti ličinački stadij štitastog moljca te se hrani domaćinom. Dobavljaču zato navedite koji štetnik napada kulturu i koje stadije nalazite na biljci.
Nakon parazitiranja En-Stripom kukuljice Trialeurodes vaporariorum postaju crne, a Bemisia tabaci smećkaste. Pri praćenju zapišite koju promjenu zaista vidite i je li domaćin potvrđen.
Kako otvoriti pakiranje i raspodijeliti organizme
Swirski-Mite dolazi u bočicama od 500 i 1000 ml ili kanti od 6 litara s mekinjama kao nosačem. Bočicu treba lagano okrenuti i protresti, gurnuti sredinu čepa da se otvori otvor za doziranje, a materijal posipati po lišću ili uliti u spremnike Dibox; mora ostati na mjestu unošenja barem nekoliko sati. En-Strip ima kartice s parazitiranim kukuljicama. Pri rukovanju ne smiju se dodirivati kukuljice, kartice se vješaju u usjev, ako je moguće oko 75 cm ispod vrha biljke, ne na mjesta izložena izravnom suncu. Način rukovanja s bočicom ne prenosite na kartice.
Klimatski uvjeti i kompatibilnost
Amblyseius swirskii u Swirski-Miteu osjetljiv je na relativnu vlagu ispod 60 %. Pri prosječnoj 24-satnoj temperaturi ispod 17 °C suzbijanje štitastih moljaca En-Stripom može biti nedovoljno. Pri izboru usporedite izmjerenu vlagu i dnevni prosjek temperature u plasteniku.
Swirski-Mite se ne kombinira s vrstama Neoseiulus cucumeris, Amblydromalus limonicus, Transeius montdorensis i Amblyseius andersoni. Može se kombinirati s vrstama roda Orius.
Sljedeći korak
Ako razmatrate primjenu sredstva, nastavite s provjerom hrvatskog odobrenja.